Rak grla, ždrela i jednjaka nisu toliko česti kao kao pojedine vrste kancera ali je dobro znati osnovne činjenice…
Ovaj tekst je podeljen na tri dela:
1. RAK JEDNJAKA
2. RAK GRLA
3. RAK ŽDRELA
Rak jednjaka
Jednjak (ezofagus) predstavlja deo sistema za varenje. Glavna funkcija jednjaka u varenju jeste sprovođenje progutane čvrste i tečne hrane u želudac i sprečavanje vraćanja želudačnog sadržaja. Najčešća oboljenja jednjaka jesu zapaljenja i vraćanje želudačnog soka, međutim, bolest koja se po svojoj problematici izdvaja jeste svakako karcinom jednjaka.
Rak jednjaka – ezofagusa predstavlja još jedno u nizu bolesti savremenog doba. Ono što ga stavlja u grupu težih oboljenja jeste njegova sklonost ka metastaziranju u udaljene organe i činjenice da je prognoza raka jednjaka veoma loša.
Po najnovijim studijama, rak jednjaka se nalazi na sedmom mestu smrtnosti u svetu. Javlja se kod 3-6 osoba na 100000 stanovnika i stalno se registruju novi slučajevi. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama na godišnjem nivou lekaru se sa tipičnim simptomima raka jednjaka javlja skoro 14000 ljudi, dok oko 13000 ljudi umire od ove bolesti, što daje zaključak da je stopa smrtnosti jako visoka. Ipak, deo planete sa najvećom učestalošću jeste predeo Irana, gde se u 800 ljudi nalazi jedna osoba sa ovom bolešću. Što se situacije u Srbiji tiče, najnovija istraživanja pokazala su da se na godišnjem nivou rak jednjaka dijagnostikuje kod oko 150 osoba, što našu državu svrstava u države sa niskom stopom rizika. Takođe, literatura je saglasna da se kod muškaraca ova bolest češće javlja. Najveći broj pacijenata ima između 60 i 70 godina života.
Svakodnevno se izbacuju studije koje ukazuju na moguće uzroke javljanja raka jednjaka, ali faktori rizika oko kojih su skoro sve studije složne jesu konzumacija alkohola i duvana (pacijenti često navode da puše na lulu, motaju duvan ili puše cigarete sa visokim sadržajem katrana), bolesti refluksa (vraćanja) želudaćnog soka, nedostatak vitamina A i C, kao i nedostatak određenih supstanci (cink, gvožđe, magnezijum, mangan, silicijum, molibden) i zračenje. Glavna tema studija u 2016. godini jeste i utvrđivanje povezanosti genetskih faktora sa razvojem raka jednjaka.
Rak jednjaka simptomi
Najčešći simptom raka jednjaka jeste otežan prolazak hrane kroz jednjak (disfagija). U početku razvoja bolesti postoji problem sa gutanjem čvrste hrane, međutim, sa napredovanjem same bolesti, postoji i otežano gutanje tečnosti.Javljaju se specifični simptomi i pacijent se najčešće javlja zbog gubitka apetita i posledično, gubitka težine, što je dobro jer se to javlja pri početku bolesti, pa je samim tim prognoza nešto bolja.
Sledeći simptom zbog koga se pacijent javlja jesu disajni problemi, uporan i nadražajni kašalj, ali, nažalost, to govori u prilog činjenici da se karcinom dosta razvio. Ostali simptomi raka jednjaka su povraćanje krvi, bol iza grudne kosti (bol u kostima ukazuje na metastaziranje karcinoma jednjaka u kosti), izrazito crna stolica (melena), uvećanje limfnih žlezda (u predelu vrata), uvećanje slezine, štucanje i promuklost.Ovi simptomi raka jednjaka se javljaju u odmakloj fazi.
Rak jednjaka ‒ metastaze
Rak jednjaka najčešće daje regionalne metastaze u obližnje limfne čvorove i udaljene metastaze u plućima, jetri, kostima i centralnom nervnom sistemu.
Metastaze drugih karcinoma koje zahvataju jednjak najčešće su melanom, rak dojke, a od ostalih se navode i karcinom jetre, želuca, prostate i testisa.
Rak jednjaka ‒ prognoza
Kao i kod svakog maligniteta, prognoza karcinoma jednjaka je uglavnom povezana sa bolestima sa kojima je udružen, kao i sa postojanjem određenih metastaza. U samom određivanju prognoze utiče razvijen TNM sistem koji nam ukazuje na proširenje samog raka (T ‒ veličina tumora, N ‒ zahvaćenost limfnih čvorova, M ‒ udaljenje metastaze). Kod pacijenata koji se na vreme obrate lekaru, prognoza je nešto bolja jer se može pristupiti lečenju koje, ukoliko započne na vreme, može dati pozitivne rezultate, što u smanjenju simptoma, što u produžavanju samog životnog veka. Preživljavanje u vremenu od 5 godina je oko 20 do 25%.
Rak jednjaka ‒ lečenje
Prva stvar o kojoj se diskutuje kada se govori o karcinomu jednjaka jeste hirurški pristup. Ukoliko je karcinom mali, nije se raširio i nije zahvatio udaljene organe, endoskopskom hirurgijom se može izvršiti uklanjanje tumora u celosti sa delom zdravog tkiva. Najčešće se hirurški odstranjuje i najbliža limfna žlezda u koju je rak metastazirao, zajedno sa delom jednjaka. Ono što je osnovni problem kada se o hirurgiji raka jednjaka radi, jeste sklonost ka infekciji i krvarenju kao i registrovanju pojave depresije kod bolesnika, izražen nagon za povraćanje, malaksalost. Bolesnicima, koji su podvrgnuti hirurškoj terapiji, prepisuje se stroga dijeta i izbacivanje namirnica koje im mogu značajno narušiti zdravlje.
Sledeći postupak za lečenje raka jednjaka o kome se razmatra jeste hemoterapija. Hemoterapija je tretman bolesti (najčešće karcinoma) snažnim hemijskim supstancama kao što su citostatici (koriste se i antibiotici). Usled neželjenih efekata citostatika, uvek se konzilijumski odlučuje o samoj upotrebi hemoterapije. Zračenje se takođe koristi u terapiji karcinoma jednjaka. Zračenje se može primenjivati samostalno ili u kombinaciji sa hemoterapijom. Naravno, kao i o hemoterapiji, o zračenju odlučuje konzilijum lekara.
Rak grkljana (larinksa)
Karcinom grkljana (larinksa) se obično javlja kod osoba muškog pola, starijih od 50 godina. Ono što ga izdvaja jeste njegova učestalost, tako da je rak grkljana najčešći karcinom glave i vrata (ali i dalje se po proceni Svetske zdravstvene organizacije tretira kao retka bolest). Rak može zahvatiti glasne žice, što daje karakterističnu simptomatologiju. Više od 90% karcinoma jesu planocelularni karcinomi.
Osobina raka grkljana zahvaljujući kojoj može da se prevenira ovaj rak jesu uzroci nastanka, tako da pacijenti mogu sami da preveniraju nastanak ove bolesti.
Čak 95% bolesnika sa karcinomom grkljana prijavilo je da konzumira cigarete duže od 15 godina, tako da se pušenje navodi kao glavni faktor rizika za nastanak raka grkljana. Takođe upotreba alkohola (a posebno upotreba alkohola i duvana zajedno) povećava rizik nastanka raka.
Radnici koji su svoj životni radni vek proveli u petrohemijskoj industriji takođe spadaju u grupu rizičnih pacijenata za razvoj raka jednjaka, jer su kroz svoj posao dolazili u kontakt sa raznim supstancama (azbest, formaldehid), međutim, cigarete (odnosno katran) su i dalje uzrok broj 1. Studije su ukazale i na značaj HPV (humani papiloma virus) infekcije, vraćanje (refluks) želudačnog sadržaja i genetskih faktora u razvoju samog raka.
Rak grkljana ‒ simptomi
Pacijent sam registruje pojavu “mase” u predelu vrata koja lako može da se opipa, tako da se tada najčešće i javlja lekaru. Karakteristika karcinoma grkljana jeste disfonija ‒ nemogućnost stvaranja glasova (zbog zahvaćenosti glasnih žica rakom).
Otežano disanje, neprijatan zadah iz usta, bolovi u uhu, gubitak apetita i telesne težine, opšta slabost, umor i malaksalost, i pojava krvi u ispljuvku takođe su simptomi koji se javljaju kod karcinoma grkljana.
Rak grkljana ‒ metastaze
Metastaze predstavljaju širenje raka izvan grkljana. Rak smešten iznad glasnih žica jako rano metastazira. Obično se prvo širi u limfne čvorove u vratu ali se može proširiti i u pluća i druge organe (u naučnoj literaturi se navode metastaze u jetri i centralnom nervnom sistemu).
Rak grkljana ‒ prognoza
Na osnovu simptoma lako se može utvrditi tačan položaj karcinoma, te i sama prognoza. Prognoza je najlošija kada je rak lokalizovan u predelu grkljana iznad glasnih žica (supraglotisni rak). Simptomi ovog raka jesu: promuklost, otežano gutanje, kašalj, bol u grlu i vratu, zadah iz usta i uvećane limfne žlezde.
Glavni simptom raka smeštenog u predelu glasnih žica je svakako nemogućnost govora.
Najbolju prognozu ima karcinom koji je smešten ispod glasnih žica ‒ razlog toga je što najkasnije nastaju disajne tegobe jer disanje nije značajno otežano (sa razvojem karcinoma jeste otežano ali pacijent se navikava na ovakvo stanje i diše kroz malu pukotinu pored tumorske mase). U samom određivanju prognoze utiče razvijen TNM sistem koji nam ukazuje na proširenje samog raka (T ‒ veličina tumora, N ‒ zahvaćenost limfnih čvorova, M ‒ udaljenje metastaze).
Rak grkljana lečenje
Konzilijum lekara čine specijalisti hirurgije, otorinolaringologije i onkologije. Osnovu terapije čine hirurgija, hemoterapija i zračenje (radioterapija). Hirurgija je diskutabilna iz razloga što može dati ozbiljnu posledicu ‒ gubitak glasa, te otorinolaringolog daje procenu kvaliteta života ubuduće. Ukoliko je rak lokalizovan ispod glasnih žica, prognoza je bolja, te je hirurgija odličan izbor za operaciju. Za karconime lokalizovane u nivou glasnih žica i iznad glasnih žica, preporuka je da se prvo krene sa kombinacijom hemoterapije i zračenja, uz, naravno, pažljiv pristup hemoterapiji zbog mogućih neželjenih efekata.
Rak ždrela
Rak ždrela je još jedna bolest savremenog društva koja je povezana sa štetnim faktorima kao što su alkohol i duvan. Muškarci starije životne dobi koji su tokom životnog veka konzumirali alkohol i duvan čine najveću grupu bolesnika od raka ždrela. Najgoru prognozu daje rak gornjeg sprata ždrela jer često ne daje simptome, a kada se pojave prvi simptomi, to je uglavnom znak da je rak krenuo da metastazira. Ostali faktori rizika raka ždrela jesu povezanost sa HPV (humani papiloma virus) infekcijom, Epšten bar virusom, vraćanjem (refluksom) želudačnog soka kao i sa genetiskim faktorima. Radnici u hemijskim industrijama i u naftnim rafinerijama su takođe izloženi riziku. Ono što je karakteristika ovog raka jeste što pacijent može da ogluvi ukoliko se rak nalazi u gornjem spratu ždrela.
Rak ždrela simptomi
Prvi znak raka gornjeg sprata ždrela jeste oslabljen sluh sa jedne strane uzrokovan blokiranjem otvora Eustahijeve tube i posledičnim zapaljenjem srednjeg uha. Nakon toga, nastaju novi simptomi: krvarenje iz nosa, glavobolja, mučnina, bol, a pacijent često prijavljuje da vidi i duple slike.
Rak srednjeg sprata ždrela se najčešće nalazi na krajnicima, te su simptomi karakteristični zbog zahvaćenosti krajnika: pri pregledu pacijenta, lekar vidi da krajnici nisu iste veličine ‒ asimetrični su, javlja se neprijatni zadah iz usta, u kasnijim stadijumima pacijent teško otvara usta, a dolazi i do vraćanja hrane prema nosu.
Rak donjeg sprata ždrela daje simptome kao što su osećaj stranog tela u grlu, otežano gutanje i bol koji zrači ka uhu (sluh je takođe oslabljen na strani gde se javio bol).
Rak ždrela ‒ metastaze
Rak ždrela daje lokalne i udaljene mestastaze. Lokalno su zahvaćeni najbliži limfni čvorovi (najčešće limfni čvorovi vrata), a udaljene metastaze daje u plućima, jetri i centralnom nervnom sistemu.
Rak ždrela – prognoza
Prognoza raka ždrela umnogome zavisi od toga u kom se stadijumu rak ždrela nalazi (preživljavanje je veće što je stadijum manji). Po uputima Svetske zdravstvene organizacije, napravljena je podela raka u odnosu na raširenost samog raka (u engleskoj literaturi poznatija kao stejdžing):
Stadijum 0: Rak je površan i nije zahvatio dublje strukture samog ždrela
Stadijum 1: Rak je manji od 7 centimetara i nije se proširio van grla
Stadijum 2: Rak je malo veći od 7 centimetara ali se nije proširio van grla
Stadijum 3: Rak se raširio i zahvatio okolne strukture
Stadijum 4: Rak daje udaljene metastaze
U samom određivanju prognoze utiče razvijen TNM sistem koji nam ukazuje na proširenje samog raka (T ‒ veličina tumora, N ‒ zahvaćenost limfnih čvorova, M ‒ udaljenje metastaze).
Rak ždrela lečenje
Konzilijum lekara čine specijalisti hirurgije, otorinolaringologije i onkologije. Osnovu terapije čine hirurgija, hemoterapija i zračenje (radioterapija). U poslednje vreme preporučuje se isključivo hirurška terapija za lečenje, zbog lakog pristupa samom raku, međutim, hemoterapija i zračenje i dalje nalaze primenu u lečenju ovog raka.
Pacijenti koji su se podvrgnuli hirurškom odstranjenju raka ždrela često osećaju umor i bol. U prevenciji samog umora i malaksalosti, kod operisanih pacijenta se preporučuje laka fizička aktivnost, šetnja između 15 do 30 minuta, pacijenti često navode da im je to ublažilo osećaj umora. Takođe, podrška porodice je bitna pri javljanju simptoma zaboravljanja, pacijenti se često ne sećaju skorašnjih događaja, te je uloga porodice u periodu posle operacije veoma značajna.
Nema komentara:
Objavi komentar