Shvatite li svoju bolest kao znak da su vam potrebne određene promene životnog stila, te ih sprovedete na pravi način, možete sebi omogućiti zdrav, kvalitetan i dug život. Infarkt srca je najozbiljnije oboljenje krvnih sudova i vodeći uzrok smrtnosti kod nas.
Ishrana današnjeg čoveka, pušenje, nedovoljno kretanja i hronični stres uzrok su sve češće pojave srčanog udara kod mladih ljudi. Bolesti srca i krvnih sudova ne nastaju preko noći, te je potrebno na vreme povesti računa o prevenciji, koja, osim pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti, podrazumeva i regulisanje nivoa holesterola i triglicerida u krvi, lečenje hipertenzije, te držanje dijabetesa pod kontrolom. Nije retkost da čovek godinama ima visok krvni pritisak i da izbegava lekove jer smatra da su štetni, a zapravo je mnogo veća šteta ne uzimati terapiju budući da povišen pritisak polako oštećuje krvne sudove i srce, a posledice mogu biti fatalne.
Kada se infarkt srca desi, obično se čovek pita hoće li ikada biti zdrav i da li će doživeti starost! Iako nakon srčanog udara na srcu ostaje ožiljak, zbog čega njegova funkcija donekle slabi, čovek može biti čak i zdraviji nego pre, ali samo ako promeni životne navike. Od velike pomoći u oporavku od srčanog udara mogu biti pojedine namirnice i lekovito bilje, te je poželjno da ih uključite u ishranu.
Lekovi su obavezni!
Najvažnije je da nakon preležanog infarkta miokarda redovno uzimate terapiju koju vam je propisao vaš kardiolog. To su najčešće aspirin, koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, lekovi za regulaciju krvnog pritiska i oni koji snižavaju loš holesterol.
Ishranom regulišite holesterol
Ako koristite lekove za snižavanje holesterola, to ne znači da možete nastaviti da preterujete u masnoj hrani. Za oporavak posle infarkata miokarda promene načina ishrane su obavezne, a glavni cilj jeste sniziti nivo lošeg (LDL) holesterola i podići nivo onog dobrog (HDL), koji štiti srce i krvne sudove. Zato, iz ishrane izbacite rafinisana ulja i margarin, lisnata peciva, svinjsko meso i prerađevine (slanina, šunka, kobasica), viršle, salame, paštete, masne sireve, kajmak, smanjite unos žumanaca, izbegavajte pohovanu i prženu hranu, pa čak i biljne (pohovane tikvice nikako ne spadaju u zdravu hranu), a koristite hladno ceđena biljna ulja (maslinovo, laneno, bundevino…), crni i beli luk, sveže povrće i voće, sremuš, bademe i orahe (sirove), mlevene semenke… Malo je poznato da je ishrana bogata vlaknima odlično sredstvo za regulaciju holesterola, a najviše vlakana sadržano je u svežem voću i povrću, integralnim žitaricama i mahunarkama.
Krećite se
Kretanje je veoma važno za oporavak nakon infarkta miokarda.Na nivo dobrog i lošeg holesterola utiče i fizička aktivnost, te je veoma važno da je redovno upražnjavate, ali u konsultaciji s vašim kardiologom, će odrediti koji vid i intenzitet aktivnosti za vas. Ipak, lagana šetnja sigurno ne može da vam naškodi.
Ostavite cigarete
Ako ste bili pušač pre infarkta, jedan od načina da sačuvate zdravlje srca i krvnih sudova, ali i pluća i drugih organa, jeste da prestanete da pušite. Ukoliko to ne uradite ni nakon infarkta, pod visokim ste rizikom da doživite novi infarkt, ali i da obolite od mnogih drugih ozbiljnih bolesti. Nikotin podiže nivo holesterola, krvni pritisak, pogoduje stvaranju trombova…
Regulišite telesnu težinu
Gojazne osobe su pod znatno većim rizikom od bolesti srca i krvnih sudova od onih optimalne telesne težine. Srce koje je doživelo oštećenje usled infarkta već ima oslabljenu funkciju, a ukoliko ste gojazni, njegov rad biće dodatno otežan. Ako je potrebno da posle infarkta miokarda smanite telesnu težinu znajte da izgladnjivanje i rigorozne dijete nisu preporučljivi, već postepen gubitak kilograma uz redovno vežbanje i korekciju ishrane. Ako ne možete sami da isplanirate jelovnik, potražite savet nutricioniste ili dijetetičara.
Ishrana posle infarkta
Nakon infarkta miokarda preporučuje se dijetetski režim koji, između ostalog, podrazumeva uzimanje manjih obroka na svaka tri-četiri sata. Obroci treba da sadrže sveže voće i povrće, povrtne bistre supe i integralne žitarice. Preporučuje se izbegavanje namirnica i kombinacija hrane koja nadima stomak i samim tim podiže dijafragmu. Večerajte najmanje tri sata pre odlaska na spavanje. Nemojte jesti više od dva jajeta nedeljno, od mlečnih proizvoda koristite nemasni jogurt i kefir i mladi sir. Ograničite upotrebu soli na maksimalno pet grama dnevno i čuvajte se industrijske hrane koja je njen skriveni izvor.
Brusnica, beli luk i med
Pomešati ova tri sastojka u odnosu 10:2:1 i samleti. Uzimati dva puta dnevno po kašičicu mešavine pre jela.
Luk i med
Svakodnevno koristiti mešavinu soka od crnog luka pomešanogs istom količinom meda. Uzimati jednu kašiku tri puta na dan.
Limun i suve kajsije
Što češće treba žvakati koricu limuna, prethodno dobro opranu u rastvoru sode bikarbone, jer blagotvorno deluje na srce. Takođe treba jesti suve kajsije, 100-150 g dnevno, jer jačaju srce i krvne sudove.
Med, limun i beli luk
Med širi krvne sudove, poboljšava protok krvi i jača srčani mišić, pa ga treba koristiti svakodnevno. Još jedan odličan lek za jačanje srčanog mišića i zdravlje srca jeste kombinacija belog luka, meda i limuna, a pravi se tako što se 5 očišćenih glavica belog luka izblendira zajedno sa sokom od 10 limunova i kilogramom meda. Ostaviti da stoji nedelju dana pa uzimati po jednu kašičicu dnevno, ujutru na prazan stomak.
– Krompir u redovnoj ishrani
Za prevenciju infarkta i uopšte za zdravlje srca preporučuje se redovna upotreba kuvanog ili pečenog krompira sa ljuskom (koja se takođe jede). Poželjno je jesti neprskani krompir, najbolje mladi.
Pšenične klice za oporavak
Sveže isklijala zrna pšenice samleti i pomešati s kašikom meda, suvim šljivama i suvim grožđem. Uzimati po nekoliko kašika ujutru, pre doručka, tokom dužeg perioda.
Grožđe za brži oporavak
Naučno je dokazano da bolesnici koji su preležali infarkt srca mogu da ubrzaju svoj oporavak ukoliko uzimaju po pola kilograma grožđa dnevno. Važno je da se grožđe jede u celosti, zajedno s kožicom i košticama.
Peršun
Deset grama svežih stabljika peršuna (bez listova) preliti litrom belog ili crnog vina i dodati dve kašike vinskog sirćeta. Na tihoj vatri zagrevati rastvor do ključanja, pa dodati 300 g meda i kuvati još pet minuta. Dok je još vruće, sipati u flaše, a kada se ohladi, čuvati u frižideru. Uzimati po supenu kašiku 4-5 puta na dan.
Sok od šargarepe
U prvim danima nakon preležanog infarkta preporučuje se stroga dijeta i uzimanje sveže ceđenog soka od šargarepe u kombinaciji sa nekim hladnoceđenim uljem. Pola čaše soka piti uz kašičicu ulja, npr. maslinovog. Koristiti dva puta dnevno.
Šargarepa,cvekla i rotkva
Napraviti mešavinu soka od šargarepe, cvekle i rotkve, pa dodati onoliko meda koliko ima soka. Ostaviti da stoji na tamnom i hladnom mestu nedelju dana, pa uzimati tri puta na dan po jednu kašiku.
Nema komentara:
Objavi komentar